Glasnik

Đakovački vezovi


U srcu Slavonije, mjestu prepunom žitnih polja, ravnica i slikovitih mjesta, mjestu u kojemu katedrala bazilika sv. Petra (Katedrala) stoji kao simbol grada, srce u srcu, a grad kao njezin vjerni čuvar i najveći štovatelj, smjestila se manifestacija Đakovački vezovi. Najveći hrvatski tradicionalni festival, simbol očuvanja tradicijske baštine, svake godine okupi na desetke tisuća sudionika i posjetitelja koji tih dana dišu kao jedno. Kad vam jednom Đakovački vezovi i grad Đakovo uđu u srce, zauvijek tamo ostaju. Đakovački vezovi danas imaju status jedne od najpoznatijih folklornih manifestacija u nacionalnim te poseban ugled u međunarodnim okvirima.

Pogledajte program, fotogalerije, video snimke,… sa prošlih Đakovačkih vezova:


55. Đakovački vezovi 2021. 
54. Đakovački vezovi 2020. / 53. Đakovački vezovi 2019. 52. Đakovački vezovi 2018. / 51. Đakovački vezovi 2017. 50. Đakovački vezovi 2016. / 49. Đakovački vezovi 2015. 48. Đakovački vezovi 2014. / 47. Đakovački vezovi 2013. 46. Đakovački vezovi 2012. / 45. Đakovački vezovi 2011.

Oj Đakovo varošice mala, Tebe diči tvoja katedrala!

Još od 60-tih godina 20. stolječa, izvlače se iz šifonjera i škrinja tradicionalne nošnje i dukati na panjtlikama, glancaju se opanci i čižme, papuče i lakovane cipele; podmazuju se točkovi drvenih “okovani” šokačkih kola, kite se najbolji konji, grlo se za pjesmu uštimava, a korak da pristaje kolu što će se pred Strossmayerovom katedralom nakratko zavrtjeti u vrtlogu vremena prošloga i sadašnjega. Očarani prizorima i probuđenim osjećajima koji preplavljuju biće dok se stapa sa svojim identitetskim izvorima, često zaboravljamo na onaj (pra)iskonski koji živi u čovjeku, od njega neodvojiv, i iz nematerijalnog rađa materijalno, potjelovljuje svijet pojavnosti koji zovemo svojim šokačkim identitetom. Đakovačka smotra ljepote uzorno svjedoči o drevnim hrvatskim običajima, narodnoj prostodušnosti i velikom gostoprimstvu koji ukazuju na sretan splet hrvatske tradicije i suvremenosti, na temeljne vrijednosti našega naroda i naše zemlje. Ovo se ne može viditi niti doživiti nigdje u Europi. Uspješno je spojen divan kolorit starih, prekrasnih i bogatih narodnih nošnji, igara, običaja, pjesama i glazbe s jedinstvenom revijom narodnih svatovskih zaprega sa svjetski poznatim bijelim lipicancima. Manifestacija koja je jedinstveni turistički ambasador ove lijepe i plemenite zemlje.

Najpoznatije narodno ruho Đakovštine je ono koje je vezeno zlatom. To ne znači da ostali vez zastaje po vrijednosti kao narodna nošnja. Ali ovo, koje je ukrašeno vezovima sa zlatnom ili srebrnom žicom, osvajalo je i osvaja domaći svijet, ljude u domovini i izvan granica svojim bogadstvom. Vrijednost i bogadstvo onog drugog ruha skriveno je u visokoj vještini i skladnosti tkanja, vezova, raspljeta, spljetova i katora – bijeloga u bijelom ili usklađenog šarenila.

Vez naroda, kultura i tradicija na jednom mjestu, u „Srcu Slavonije”

– u Đakovu!

Osnivanjem Turističkog društva u Đakovu 4. veljače 1962. godine na prijedlog tadašnjeg Kotarskog turističkog saveza u Osijeku stvoreni su uvijeti za aktivan kulturno-turistički život u Đakovu. Nakon obnavljanja rada 1965. Turističko društvo ima brojne vrijedne aktivnosti usmjerene na društveni i kulturni život đakovačke sredine, pa tako i na razvijanje turizma u Đakovštini.

Kao idejni tvorac-inicijator dr. Zvonimir Benčević (biv­ši direktor Centra za selekciju konja u Đakovu i predsjednik Turističkog društva Đakovo) na proširenoj sjednici Upravnog odbora Turističkog društva 3. veljače 1967. godine donosi prijedlog o održavanju centralne turističke manifestacije u Đakovu za ljetnu turističku sezonu, koja će se tijekom rasprave nazvati Đakovački vezovi.  Đakovački vezovi osnovani su 1967. kao lokalno veća specifična prigodna turističko-kulturna manifestacija, sa pretežno folklornim sadržajem, pod nazivom velike svečane narodne igre Slavonije “Đakovački vezovi” u povodu Međunarodne godine turizma.

Prvi “Đakovački vezovi” održani su 2. i 3. srpnja 1967. kako je i predloženo kroz dva dana na otvorenom u Velikom parku.

    • Prvog dana, u subotu, u prijepodnevnim satima se održalo Veliki cvjetni korzo “Omladina naš cvijet” (cvjetna revija predškolske i školske djece sa spontanom povorkom 21. folklorne skupine na putu u veliki park iza cvjetnog korza). Nastavilo se na otvorenoj sceni u Velikom parku s revijom i izborom narodnih nošnji te narodnim igrama i pjesmama KUDova iz Slavonije i Baranje, gdje su sudjelovale i “Ljelje” Gorjani uz pratnju gajdaša. U posljepodnevnim satima održana je velika smotra svatovskih zaprega Đakovštine sudjelovalo je 26 tradicionalno okičenih i opremljenih svatovskih zaprega sa preko 40 plemenitih lipicanskih konja uzgojenih u području Đakovštine. Kao završna priredba toga dana organiziran je izlet na veliko “Slavonsko kolo i bećarac” u rekreacijskom centru u Đakovačkoj Breznici.  

  • Drugog dana, u nedjeljno prijepodne , organizirano je razgledavanje povjesnih i kulturnih spomenika i izložbi: katedrala, galerija slika, muzeji, izložba narodnih nošnji i vezova, filatelistička izložba, lipicanska ergela i pastuharna, vinarija i vinogradi u Mandićevcu, a u posljepodnevnim satima “Veliko zabavno predvečerje” u Domu kulture: Revija i izbor najljepše žene u narodnoj nošnji za osvajanje naslova “NAJLJEPŠA SLAVONKA 1967.” Kao završna priredba toga dana “Veliki turistički ples i tombola” u Hotelu “Palace”.

Već na prvoj spomenutoj sjednici 3. veljače 1967. Vezovi su dobili ime. Na poticaj predsjedavajućeg, dr. Benčevića, da se pokuša pronaći i naziv predložene manifestace, padali su razni prijedlozi prisutnih, a prof. Milana Rajkovića, tada direktora Ekonomske škole u Đakovu nekako je ponudio pravi naziv: Đakovački vezovi. Kao najrelevantniji prijedlog bilo je svima jasno da je taj naziv ono pravo što se tražilo. Nakon prvotnog naziva – Svečane narodne igre Slavonije “Đakovački vezovi”, 1970. te Svečane narodne igre Slavonije i Baranje “Đakovački vezovi”, 1972. a do danas su “Đakovački vezovi”  – Smotra folklora Slavonije i Baranje, koja se u zadnjoj godini predstavlja i kao Hrvatski tradicionalni festival “Đakovački vezovi”.

Divi se svijet kakvo blago Šokadija u svojim štalama ima, kakvo lipicansko biserje đakovačka Ergela njeguje i čuva. Nije se Šokcu jučer bilo teško dić’ u neko doba noći, uresit i upregnut svog dorata pa s njim put Đakova, na Vezove.

Veliki i neočekivani uspjeh prve manifestacije koja nije bila planirana na dulji rok, oduševljena publika, pozitivan odjek u tisku, podrška etnografskih stručnjaka, a k tome široka podrška sredine i veliki broj suradnika ­ postat će veliki motivator da se sa sličnim priredbama nastavi i u sljedećim godinama. Pa je već na prvoj Skupštini odmah poslije Vezova dr. Benčević predložio da se manifestacija u 1968. godini opet održi u mjesecu srpnju, a što se tiče njene programske koncepcije, da bi trebalo zadržati dosadašnji pristup, tj. da joj osnova bude u demonstraciji izvornog folklora te naših autohtonih svatovskih zaprega.

“Godine se nižu jedna za drugom. Đakovački vezovi su ostali vjerni Slavoniji, Baranji, Hrvatskoj… Iz godine u godinu sve su ljepši, masovniji, privlačniji. Jedan jubilej, peta godišnjica, već je za nama, ali i svaki novi “Vezovi” za nas, za Đakovo, su mali jubilej. U dane “Vezova” u Đakovu svatko može dati srcu oduš­ka ­ uz ples, pjesmu i tamburicu. Zaboravljaju se svakodnevne brige, ostavljaju za trenutak rodne njive, da bi se pokazalo ono što narodi Slavonije i Baranje gaje već pokoljenjima ­ izvorni folklor, izvorne narodne pjesme, svatovske zaprege, narodne običaje. Odajemo priznanje i poštovanje svim sudionicima “Vezova” iz proteklih godina, jer su oni ti koji su od “Vezova” napravili veliku i lijepu kulturnu manifestaciju.”

Ivica Ditrih: Pet godina Đakovačkih vezova (1972. godina)

Već više od pola stoljeća svake godine u srpnju, manifestacija okuplja zaljubljenike u tradiciju, folklor, povijest, gastronomiju i glazbu. Tako možemo ustvrditi kako prvi Đakovački vezovi ne odudaraju puno od programa današnjih Vezova. Vezovi su manifestacija izvornog narodnog folklora prije svega Slavonije, Baranje i Srijema koju krasi i međunarodni karakter jer okuplja i izvorne folklorne skupine iz svih dijelova svijeta. O novijoj povijesti Đakova ne može se pisati, a da se ne kaže nešto o “Đakovačkim vezovima”. 1991. godine Republika Hrvatska primljena je u članstvo Međunarodne unije saveza folklornih skupina pa se od tada “Đakovački vezovi” održavaju pod znakom Unije – IGF, te Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatske turističke zajednice. Đakovački vezovi ‘91”, koji su se trebali odr­žati 6. i 7. srpnja 1991. godine, kao 25­ti jubilarni “Đakovački vezovi”, otkazani su samo desetak dana prije pretpostavljenog datuma njihova održavanja. Morali su biti otkazani zbog ratnih neprilika, tj. udara agresora na našu domovinu Hrvatsku, posebice nakon odluke Hrvatskog sabora od 25. lipnja 1991. godine o proglašenju Republike Hrvatske samostalnom i suverenom državom. Ni 1992. jubilarni 25­ti “Đakovački vezovi” nisu se mogli održati onako tradicionalno te su stoga 11. i 12. srpnja 1992. godine obilježeni dani kao uspomena na dosadašnje manifestacije “Đakovačkih vezova”, sa prigodnim emisijama na lokalnom radiju i televiziji, izložbom fotografija, prospekata, plakata i drugog tiskovnog materijala s dosadašnjim manifestacija, te naposljetku i javnom folklornom priredbom u Hrvatskom domu kulture u Đakovu pod nazivom “ĐAKOVAČKI VEZOVI” – DOMOVINSKOM RATU.

S jednom od najbogatijih izdavačkih aktivnosti do današnjih dana, Đakovački vezovi su postali jedan od najvećih festivala ove vrste u Hrvatskoj. Tako festival traje najmanje 2 tjedna, te obično završava prvog vikenda u srpnju kada se održava glavni događaj – povorka folklornih grupa iz svih dijelova Hrvatske i gostiju iz inozemstva. Te folklorne grupe predstavljaju tradicionalne narodne nošnje te izvode tradicionalne pjesme i plesove, pa čak i običaje. Također postoje i posebni dijelovi programa kao što su predstavljanje konja i svadbenih kola, utrke konjskih zaprega, preponske utrke, mimohod čistokrvnih bijelih lipicanaca iz Ivandvora, u kojem se konji uzgajaju od 1506., koncerti u Đakovačkoj katedrali, te degustacija delicija i vina.

Manifestacija se izdigla iznad Đakova i svemoćnog i nadaleko poznatog đakovačkog PIK-a koji je bio dugogodišnji sponzor „Vezova“. Sa ekipom suradnika stvorena je manifestacija koja se izdiže iznad visine đakovačke katedrale i samog biskupa Strossmayera koji u njoj počiva. Vjerojatno nema đakovačke obitelji iz koje bar jedan ili više članova nije na neki način kroz sve ove godine uključen u „Vezove“. Đakovački vezovi razvili su i izdavačku djelatnost. Izdaju prigodni prospekt kojim se najavljuje manifestacija i program, a od 1970. ide i Revija sa vrijednim člancima iz područja slavonsko-baranjsko-srijemske etnologije, povijesti, gospodarstva, poljoprivrede, književnosti i umjetnosti.

Doživite svu raskoš Đakovačkih vezova i sudjelujte u veličanstvenim zbivanjima cijele Đakovštine, cijele Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema, cijele Hrvatske, koja se različitim nitima uvezuje u idilične vezove, bogate narodnom kulturom i njezinim folklorom, promičući namjesto raspojasanosti plemenitost, namjesto sebičnosti darivanje, namjesto uskogrudnosti radosnu otvorenost, namjesto isključivosti dobrohotnu uključivost.

PROGRAM SADAŠNJIH VEZOVA

Trg ispred najljepše katedrale od Carigrada do Venecije i Ljetna pozornica u prekrasnom Strossmayerovom parku središta su događanja Vezova. Kroz plesne korake folklornih skupina oživljavaju se stare tradicije, upriličuju se prikazi starinskih običaja. Kolo, bećarac, zvuk tambure te raskošno vezene, šlingane i dukatima ukrašene narodne nošnje, mame stanovnike i posjetitelje na ulice grada. Glavni dio Đakovačkih vezova su svečano otvaranje, Međunarodna smotra folklora, Svečana povorka sudionika ulicama Đakova od malog parka do Strossmayerovog parka, Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora Slavonije i Baranje, i Izbor za najbolje nošeno narodno ruho.

Razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje, svečano otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka ulicama Đakova, Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora Slavonije i Baranje, Bonavita u Trnavi, te program zatvaranja „Slavonijo zemljo plemenita“ uz izbor najbolje nošenog narodnog ruha, dijelovi su Vezova. Manifestacija Đakovački vezovi prvenstveno njeguje i održava tradiciju i izvornost ovoga kraja ali i ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva (narodno ruho, narodni ples, tradicijsko češljanje, konjogojstvo, gastronomiju). U manifestaciji sudjeluje čitav grad, svijest o važnosti ove manifestacije i kulturno umjetničkom značaju ukorijenjena je u svim stanovnicima ovoga kraja i ta svijest se ne smanjuje, na što smo vrlo ponosni. Kao sastavni dio programa pojavljuje se još i Međunarodni etno film festival „Srce Slavonije”. To je još jedna zanimljiva manifestacija u sklopu Đakovačkih rezova koja predstavlja spoj filma, kazališta, glazbe i plesa. Tako možemo ustvrditi da Đakovački vezovi nisu samo revija nošnji i smotra folklora. Oni su puno više. Kroz različite radionice za djecu i odrasle možete iz prve ruke na trenutak osjetiti duh tradicije. Radionice u kojima djeca, a i odrasli mogu sudjelovati čitanju i slušanju, pucanju kandžijom, izradom cvitića za kosu, tkanju na razne načine, izradom šticli, oblikovanjem žice za razne tradicijske predmete, izradu stilizirane sunčana čipka, ratnih tradicijskih motiva,..

Veselja i fešte na Đakovačkim vezovima nikada ne nedostaje. Nakon izvrsno odrađenog dana i nakon što su mladi, a i stari osjetili dašak nostalgije, tu je zabava koja traje do sitnih jutarnjih sati. Bogat zabavno – glazbeni program godinama je jedan od simbola Vezova. Iza „male crkve“ smještena je pozornica na kojoj se za vrijeme trajanja Đakovačkih vezova izmjenjuju brojni vrhunski izvođači. Svatko može pronaći nešto za sebe. Osim tamburaških sastava koji nastupaju u šatoru, posjetitelji mogu poslušati i zabavnu glazbu izvođača kao što su Petar Grašo, Maja Šuput, Hladno pivo, Pravila igre, Miroslav Škoro i brojni drugi.

Dok odmarate dušu uz lagane zvuke tamburice, vaše nepce može uživati u vrhunskim slavonskim gastro delikatesama pripremljenim po tradicionalnim recepturama. Gastro fest održava se svake godine u sklopu Vezova. Svaki dan kuha se jedno od tradicionalnih jela kao što su: čobanac, lovački gulaš, fiš, šaran na rašljama, kulenova seka i ostale slavonske delikatese stare slavonske kuhinje, kruh, mast, pogače. Svakoga dana na štandovima prodaju se 100% hrvatski proizvodi. U dva šatora, posjetitelji mogu konzumirati slavonska jela i pića, rakije, vino. Osim hrane i pića u šatorima, možete posjetiti i đakovačke restorane i probati jela izvorne slavonske kuhinje. U sklopu „Đakovačkih vezova“ održava se Bonavita u Trnavi – natjecanje nategača i dodjeljivanje nagrada najboljim vinima te izložba i degustacija viljamovki, gastrofest – kulinijada i pravljenje i konzumacija fiša i čobanca. Prisutni su brojni likovni umjetnici te najbolji orguljaški glazbeni virtouzi koji pokazuju svoje umijeće u katedrali bazilici sv Petra.

Kad izdaleka, prilazeći Đakovu začujete topot konja, znajte da ste nam pravom putu prema Đakovačkim vezovima. Usporedno s bilom grada čuje se topot nacionalnog blaga. Đakovački vezovi su i smotra konja iz uzgoja seljačkih domaćinstava udruženih u Konjogojske udruge. Dok kroz povorku prolaze svatovske zaprege, ljubitelji konjičkog sporta svoje zadovoljstvo pronalaze na hipodromu gdje se svake godine održava konjičko natjecanje. Skakanje preko prepona, vožnja dvoprega i četveroprega prilika je da konji pokažu svoju ljepotu, a vlasnici svoj ponos i diku. Posjetitelji grada Đakova mogu u bilo koje doba godine posjetiti Državnu ergelu Đakovo i Ivandvor te uživati u prekrasnim slavonskim ljepotama i pogledu na lipicance.

Neizostavni dio Đakovačkih vezova, pogotovo najmlađim posjetiteljima je lunapark. Nalazi se u blizini autobusnog kolodvora, a uživati u lunaparku možete više od tri tjedna. Lunapark na Đakovačkim vezovima jedan je od većih u ovom dijelu Slavonije. U blizini lunaparka postavljene su šatorske kućice s više od 70 izlagača te kao i na svakom lunaparku, posjetitelji mogu konzumirati raznu tradicionalnu slavonsku hranu i piće. Na đakovačkim vezovima možete uživati u više od 20 lunapark vožnji koje su izvor adrenalina svim posjetiteljima. U lunaparku se mogu zabaviti svi, kako djeca, tako i odrasli željni adrenalina.

 

Danas, Đakovački vezovi po novom modelu traju mjesec dana i to na raznim lokacijama diljem Đakovštine gdje su uključene sve udruge koje djeluju na tom području, pa tako počinju početkom 6. Mjeseca, a završavaju prvog vikenda 7. mjeseca.

6. mjesec

  • Smotra KUD-ova “Lipanjske večeri”, Kondrić
  • Folklorna manifestacija “Selo moje na brdašcu”, Kuševac
  • Gospodarsko-kulturne manifestacije vinara i vinogradara BONAVITA, Trnava
  • MOTO SUSRETI u čijem se sklopu odvijaju i razna sportska natjecanja svih sportovima
  • Radionice tradicionalnih zanata i tradicijske kulture
  • Đakovački rezovi
    • U sklopu odvijaju se modne revije, radionica animacije i projekcije filmova, izložbe fotografija, koncerti đakovačkih bendova, glazbeni program “Đakovo gori”, humanitarni koncert “Nebeski hvalospjev”, međunarodni Etno Film Festivala “Srce Slavonije”, međunarodni festival jazz glazbe, Đakovo
  • Muzejske izložbe, predstavljanja knjiga
  • Smotra IVANJSKI KRESOVI
  • Natjecanja u jahanju te vožnji jednoprega, dvoprega i zaprežnih kola
    • Zaprežna utakmica ,, A’’ – Dresura, KUP Slavonije i Baranje i Prvenstvo RH za juniore
  • Pučko crkveno pjevanje
  • Večer šokačke glazbe
  • Međunarodna izložba starodobnih vozila i antikviteta

7. mjesec

  • Mali vezovi – Povorka malih vezova
  • Dječji festival tradicijske kulture „Baština djeci”
  • Radionice tradicijske kulture za djecu i odrasle
  • GASTROFEST “Đakovački vezovi” sa raznim sajmovima
  • Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara
  • Svečano otvaranje Đakovačkih vezova
  • Smotri folklora Đakovštine “Đakovština u pjesmi i plesu”
  • Gosti u pjesmi i plesu
  • Glazbeni program
    • Koncerti uz zabavu poznatih tamburaških sastava, pjevača i bandova održavaju se svaku večer u 7 mjesecu kao vrhunac dana nakon svih tradicionalnih događanja.
  • Svečana povorka sudionika ulicama Đakova od malog parka do Strossmayerovog parka
  • Svečana povorka svečanih zaprega i konjanika ulicama Đakova od malog parka do Strossmayerovog parka
  • Međunarodna smotra folklora
  • Smotra folklora Hrvatske
  • Smotra folklora Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema
  • Zatvaranje vezova i izbor za najbolje nošeno narodno ruho “Slavonijo, zemljo plemenita”

Pripremio:

STARI ŠOKAC

tomo krbavac

Izvor
WEB stranica ĐAKOVAČKI VEZOVI hrZBORNIK MUZEJ ĐAKOVŠTINE: Svi brojeviIzdavački rad REVIJA Zbirka tekstova: časopis MUZEJA ĐAKOVŠTINE: Svi brojeviFOTOGRAFIJE: Muzej Đakovštine, Facebook stranica Đakovo za nostalgične, privatne zbirke vezova ETNOportal-a
Prikaži više
Back to top button

Adblock dodatak pronađen

Molimo isključite AdBlock(Blokator oglasa) kako biste nastavili s pregledom web-stranice.