Narodna baština

Običaj Majpan u Josipovcu Punitovačkom

Majpan nekada bio običaj gdje su neoženjeni mladići iz sela prvog dana svibnja, odmah iza ponoći u obližnjoj šumi...

Običaj Majpan, Svibanjsko stablo ili Majsko stablo, oživljava se svake godine s 30. travnja na 1. svibnja u Josipovcu Punitovačkom. Naziv običaja dolazi od njemačkog naziva Maibaum, a običaj je zastupljen u zemljama njemačkog govornog područja i zemljama bivše Austo-Ugarske, gdje se i danas svake godine vraća u život.

U Josipovcu Punitovačkom ovaj običaj svake godine u život vraća SKUD Braće Banas, a nešto više o običaju Majpan nekada i danas rekli su nam Anica Popović, Mirko Knežević, Marijan Batorek i Rozalija Kukučka.

Na početku Majpan je bio znak iskazivanja ljubavi

U razgovoru s Anicom Popović doznali smo kako je Majpan nekada bio običaj gdje su neoženjeni mladići iz sela prvog dana svibnja, odmah iza ponoći u obližnjoj šumi odsjekli mlado listopadno stablo, znatno manje nego što se u selo donosi danas, te odstranili grane sve do samog vrha. Zatim su šarenim vrpcama i bocama pića ukrašavali vrh krošnje. Ukrašeno stablo potajno bi postavili ispred kuće djevojke za koju se jedan od mladića interesirao, odnosno prema kojoj je osjećao simpatije.

Sutradan, rano ujutro djevojke bi pogledavale kroz prozor kuće u nadi da je njihova simpatija postavila Majsko stablo. Ispred kuće djevojke gdje je bilo postavljeno stablo, djevojka bi se zapitkivala tko bi bio mladić koji je postavio stablo, premda se u većini slučajeva podrazumijevalo kako se radi o već unaprijed upoznatoj simpatiji.

Ovakav tip običaja ujedno je služio kao uvod u zaruke. Ukrašeno stablo stajalo bi pred kućom djevojke sve do zadnjeg dana svibnja. Na ovakav način Majpan se obilježavao sve do 1960-ih godina.

1960-ih mijenja se običaj postavljanja Majpana

Od 1960-ih godina običaj Majpan obilježava se na drugačiji način, a najveća razlika je u tome što se od tada postavljaju znatno veća stabla. Mladići iz sela, zadnjeg dana travnja u predvečernjim satima odlazili bi u šumu te odsjekli veće listopadno stablo na kojemu bi odstranili grane sve do samog vrha. Zaprežnim kolima pomoću dugog traga (razvlačenjem) i konjima odrađivao se transport stabla, a u slučaju kiše i teško prohodnog poljskog puta, nekad su zaprežna kola i stablo znala vući 4 konja. Sam transport stabla do sela prolazio je u slovačkoj pjesmi i veselju.

Kada bi stablo stiglo u selo odnosilo bi se zasaditi u rupu ispred prethodno dogovorene kuće, gdje bi domaćin mladiće prilikom dolaska počastio hranom i pićem. Lijepo spremljene djevojke nestrpljivo su cijelog dana iščekivale mladiće, a kada bi se oni pojavili ushićeno bi izašle te ukrašavale vrh krošnje šarenim vrpcama, koje su prije pripremile i rakijom. Nakon toga bi mladići ručno pomoću konopa i ljestava podigli stablo ispred kuće domaćina, znalo se dogoditi da u samom selu bude po nekoliko stabala.

Nakon što je stablo postavljeno, svi zajedno plesali bi i pjevali, kako uz glazbu, tako i bez glazbe. Ukrašeno stablo stajalo bi tako sve do zadnjeg dana svibnja, nakon čega bi vlasnik kuće ispred kojeg je stablo uzeo deblo za gradnju svinjca, štale ili nekog drugog objekta.

Ovako je običaj Majpan u prošlosti njegovao u Josipovcu Punitovačkom, selu mahom naseljeno slovačkim stanovništvom. Bogate informacije o oživljavanju Majpana nekada doznali smo od Anice Popović, koja uskoro izdaje knjigu o narodnim običajima u Josipovcu Punitovačkom, gdje će uz Majpam obraditi i ostale običaje ovoga kraja.

Današnje obilježavanje Majpana

Današnji običaj Majpan obilježava se na nešto drugačiji način nego li je to bio slučaj u prošlosti, a više današnjem obilježavanju rekao nam je Marijan Batorek predsjednik SKUD-a Braće Banas: „Prilikom odabira stabla, mladići provedu nekoliko sati u šumi, sve kako bi odabrano stablo bilo veće od prošlogodišnjeg stabla. Nakon sječe stabla i odstranjivanja krošnje, stablo se prevozi ispred crkve sv. Mihovila u Josipovcu Punitovačkom. Kada stablo stigne pred crkvu mnoštvo mještana na vrh krošnje privezuju šarene trake, boce pića, te hrvatsku i slovačku zastavu. Stablo se zatim ručno, odnosno pomoću konopca i ljestava postavlja u prethodno iskopanu jamu te se dodatno učvršćuje pomoću drvenih potpora.“ Ostatak dana provodi se uz pjesmu i ples te neizostavnu gastro ponudu.

Jedno od najvišljih Majpanskih stabala

Josipovčani se, kako tvrdi kroničar tog kraja, Mirko Knežević, mogu pohvaliti kako je njihovo Majpansko stablo jedno od najviših koje se postavlja u Slavoniji:

„Majpansko stablo u Josipovcu jedno je od najviših u Slavoniji, a zna sezati od 25 do 28 metara u visinu. Specifičnost je u tome što se stablo postavlja ručno u rupu, bez dodatne pomoći mehanizacije, a upravo je to ono što taj događaj čini tako zanimljivim za promatranje.“

Majpan treba biti veća manifestacija

Diljem Europe običaj Majpan prerastao je u velike manifestacije, a Rozalija Kukučka, predsjednica Matice Slovačke Josipovac, mišljenja je da bi se taj put trebao slijediti i u Josipovcu Punitovačkom:

„U mnogim selima diljem Europe Majpan odnosno „Maibaum“ prerastao je u velike manifestacije. Oživljavanjem narodnih običaja kao što je Majpan, čuvamo ih od zaborava, a ujedno upotpunjujmo događanja u samom selu. Kroz dodatnu turističku ponudu kao što su glazbeni, gastronomski, kulturni i drugi sadržaji, stari običaji mogu poprimiti novu dimenziju bogatu sadržajem po uzoru na manifestacije „Maibaum“ u Bavarskoj, Austriji i Slovačkoj.“

Običaj Majpana razlikuju se od mjesta do mjesta, stoga je ovaj članak pisan isključivo o običajima iz Josipovca Punitovačkog.

Povezane objave

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button